Zlatarica kakvu još niste kušali – sada i u prvom pjenušcu najvećeg hrvatskog vinogorja
Pilač Zlatarica Brut uskoro izlazi na tržište, nakon premijernog kušanja na Danima dalmatinskog pršuta i vina u Vrgorcu. Iako je riječ o zahtjevnoj proizvodnji zbog rijetke primjene vrgorske zlatarice u pjenušavim vinima, rezultat je svjež, elegantan i izrazito osvježavajući pjenušac koji zadržava sortnu lakoću i voćnost te najavljuje novi uzlet vrgorskog vinarstva.
Na 9. Danima dalmatinskog pršuta i vina u Vrgorcu, pršut se rezao gotovo filigranski – jer, kako se ondje odavno zna, najbolje se kuša u tankoj, gotovo prozirnoj feti – dok se vino slivalo u čaše kojima se slavio život, kao da je tih dana i sam Bacchus, antički bog vina, zajedništva i užitka, stolovao u vrgorskom kraju. U središtu grada, gdje se stoljećima isprepliću putevi između unutrašnjosti i obale, okupilo se četrdesetak vinara kako bi u bocama i čašama iznijelo svoje najbolje berbe, sve one male i velike priče koje se pišu u obiteljima koje žive od loze i za nju.
Na tim vrgorskim bakanalijama, gdje se podjednako slavila tradicija i moderno, premijerno je predstavljen pjenušac od autohtone zlatarice – prvi takav iz najvećeg hrvatskog vinogorja.
Iza ovog pothvata stoji Vinarija Pilač obitelji Mihaljević, koja generacijama njeguje vinarsku tradiciju vrgorskog kraja, spajajući baštinu i suvremenu enologiju te istražujući potencijal autohtonih sorti, osobito zlatarice, koja je tradicionalno davala mirna, svježa vina, a sada se prvi put pojavljuje u pjenušavoj interpretaciji.
„Zlatarica je sorta koju krase svježina, lepršavost i izražena pitkost, a upravo su nas te karakteristike potaknule da od nje proizvedemo naš prvi pjenušac…“, istaknuo je Ante Mihaljević, naglašavajući kako je cilj bio očuvati sortni identitet, ali ga istodobno prenijeti u novo, pjenušavo izdanje.
Dio pjenušca Pilač Zlatarica Brut bio je dostupan za kušanje već tijekom festivala, dok se do kraja mjeseca očekuje finalizacija etikete i početak komercijalne prodaje. Iako je riječ o tehnološki zahtjevnom procesu, osobito zbog činjenice da se zlatarica rijetko koristi za proizvodnju pjenušaca, rezultat je vino koje zadržava prepoznatljivu lakoću, svježinu i voćni karakter sorte.
„Ljubitelji vina mogu očekivati svjež, elegantan i izrazito osvježavajući pjenušac…“, zaključio je Ante Mihaljević, ističući važnost autohtonih sorti kao temelja identiteta vrgorskog vinogradarstva.
Na ovu se priču prirodno nadovezuje i širi kontekst rasta pjenušavih vina u Dalmaciji. Kako ističe sommelier i voditelj prodaje u vinariji Rizman, Salvador Mandarić, posljednje desetljeće obilježeno je snažnim globalnim trendom rasta konzumacije pjenušavih vina.
„Iako je rast posljednjih godina nešto usporio, tržište pjenušavih vina i dalje je stabilno. Taj se trend reflektirao i na hrvatsku vinsku scenu – najprije kroz Istru i Plešivicu, a potom i kroz ostale vinorodne regije“, navodi Mandarić.
Posebno ističe Dalmaciju kao zahtjevno, ali sve afirmiranije područje proizvodnje pjenušaca.
„Dalmacija, kao kolijevka vinogradarstva s više od 30 autohtonih sorti, u izrazito zahtjevnim klimatskim uvjetima uspijeva dati vrlo kvalitetne pjenušce od svojih izvornih sorti“, kaže Mandarić, izdvajajući primjere poput Bibich Brut Nature (Bibich), Matel Extra Brut (Matela), Rizman Brut Rosé (Rizman), Volarević Malvasia Sparkling (Volarević), Radovanović Tris Brut Nature (Radovanović) i Testament Opolo Brut Rosé (Testament).
U podneblju gdje visoke temperature i sunčani sati često rezultiraju visokim šećerima i manjkom prirodnih kiselina, ključnih za proizvodnju pjenušaca, dalmatinski vinari uspjeli su, uz ranije berbe, precizan rad u vinogradu i suvremene tehnološke pristupe u podrumu, proizvesti vina iznimne svježine i elegancije.
„Skoro svi ti pjenušci nastaju tradicionalnom metodom vrenja u boci, što dodatno govori o posvećenosti vinara. Spojem autohtonih sorti i modernih tehnika danas možemo govoriti o novom, pjenušavom licu Dalmacije“, ističe Mandarić.
Iako je Dalmacija tradicionalno poznata po moćnim crnim vinima, njezina povijest pjenušaca krije fascinantne, zaboravljene priče poput one o skradinskoj obitelji Bedrica, koja je između dva svjetska rata uspješno izvozila svoja pjenušava vina u Francusku i Italiju. Ipak, povijest pamti da u Hrvatskoj ova priča počinje znatno sjevernije – prvi hrvatski pjenušac zabilježen je i proizveden još 1864. godine u Slatini, zaslugom kneza i vinara Georga Wilhelma Schaumburg-Lippea. Moderna dalmatinska revolucija pjenušaca, nakon desetljeća stanke, počinje 2004. godine u Imotskom, kada vinarija Grabovac proizvodi prvi suvremeni pjenušac regije, potvrđujući da tamošnja polja imaju idealnu svježinu i mikroklimu. Danas dalmatinski vinari – od Šibenika i Zadra pa sve do Korčule i vrgorskih vinogorja – stvaraju globalno jedinstven stil pjenušaca baziran na ranije ubranim autohtonim sortama poput debitа, kujundžuše, maraštine i zlatarice, pretvarajući ih u lepršava, mineralna vina koja mirišu na Mediteran.
FOTO: Saša Petreković, privatni arhiv, Gastrobajter
